top of page
HKFS History/Povijest

Povijesni prilog: priredio Ante Beljo

 Prilozi za festivalsku knjigu 2014 Ante Beljo.pdf

 

Veliko dostignu?e Hrvatsko-kanadskog folklornog saveza je sama ?injenica neprekinutog godi?njeg odr?avanja KHF festivala tre?eg produ?enog vikenda u svibnju (Victoria day). Prijedlog za osnivanje Saveza i njegov privremeni odbor (osniva?ki) donesen je na sastanku u Sudburyu 27. listopada 1973. god. poslije uspje?no odr?anog Plesnog folklornog festivala (?Folk Dance Festivala?). Na nekoliko sljede?ih stranica donosim kopije zapisnika nekoliko sjednica iz tih prvih dana iz kojih se vide po?etci uspje?nog, danas ve? ?etrdesetgodi?njeg puta i imena osoba koje su u njemu sudjelovale, kao i na?ine demokratskog odlu?ivanja i usugla?avanja stavova u svrhu postizanja zadanih ciljeva. Malo je hrvatskih organizacija i udruga kojima je to uspjevalo kroz 40 godina!

 

Ve?ina ciljeva i zada?a koji su u to vrijeme stavljeni pred Savez ostvareni su. Prvi festival u orgnaizaciji Saveza odr?an je 1975. u Sudburyu. Prvi seminari folklora po?eli su se odr?avati 1975. god. i nastavljeni do danas. Prvi priru?nik za folklor je objavljen 1977. god. Zapadno-kanadska sekcija HKFS je osnovana po?etkom 1978. u Edmontonu prvenstveno zaslugom pok. fra Jerke ?alete, a prvi festival zapadne sekcije Saveza odr?an je u Edmontonu 20. i 21. svibnja 1978. pod istim rednim brojem 4 i istih dana kao i festival u Ottawi. U ovoj knjizi su navedene godine i mjesta odr?avanja pojedinih festivala kao i sastavi doma?ini i upravni odbori HKF saveza u pro?losti (za isto?ni dio Kanade ? za zapadni ?e to biti potrebno prirediti). Va?no je napomenuti da su odr?ana i tri zajedni?ka festivala za isto?ni i zapadni dio Kanade: u Sudburyu 1983., u Winnipegu 1987. i Calgaryu 2000. godine. Uz redovno odr?avane festivale u Kanadi odr?ana su u organizaciji Hrvatsko-kanadskog folklornog saveza tri festivala u Hrvatskoj; u Zagrebu 12. i 13. srpnja 1991., zatim ponovno u Zagrebu 12. i 13. srpnja 1997. i u Splitu 10. i 11. srpnja 2004. 

 

Uz neprekinuto ?etrdesetogodi?nje odr?avanje festivala svakako je od izuzetna zna?enja izdavanje festivalskih spomen-knjiga kao obaveznih sastavnica svakog festivala u kojima se navode uz informacije o sastavima sudionicima festivala i posebne informacije o njihovim aktivnostima kroz godinu u sredinama iz kojih dolaze, kao i zna?ajni prilozi o povijesti sastava koji su doma?ini festivala. Do sada je izdano vi?e od 80 knjiga. Veliki je to doprinos hrvatskom kolektivnom pam?enju! Za budu?nost ostaje samo ono ?to je zapisano ? u kamenu ili na papiru!

 

Ali uz odrastanje se javljaju i nove potrebe, novi sadr?aji. Pi?u?i ovaj kratki prikaz pregledao sam veliki broj festivalskih knjiga koje su me duhovno vratile u ve? pomalo davna i poprili?no razli?ita vremena od ovih u kojima danas ?ivimo. Spoznao sam i mnogo toga ?to se doga?alo u hrvatskom folkloru u Kanadi, a preko folklora i u hrvatskim zajednicama, poslije mog kona?nog povratka u Hrvatsku 1991. godine.

Mislim da ?e HKFS uskoro morati razmi?ljati o izdavanju monografije o pro?lim desetlje?ima svoga postojanja u kojoj bi bar ono najbitnije trebalo staviti na jedno mjesto i sa?uvati od zaborava.

 

Druga moja sugestija bi bila da oni koji su bili u folklornim sastavima u sedamdesetim i osamdesetim godinama pro?log stolje?a - a sada ve? ulaze u zrelije godine i imaju dovoljno slobodnog vremena - da u sklopu lokalnih sastava ili samostalno organiziraju sekcije za pripadnike zrelije dobi. Svaki duhovni povratak u mla?e godine dobro do?e! Hrvatska bratska zajednica u USA takve sastave ve? ima.

 

Zaslu?nici kojima dugujemo zahvalnost

 

Zdenko Eiler (1924.-1988.), in?enjer i ?lan Hrvatske akademije Amerike ro?en je u Krapini, Hrvatska 24. velja?e 1924. god. Zavr?io je IV. gimnaziju za dje?ake u Zagrebu 1942., i upisao se na Tehni?ki fakultet Sveu?ili?ta u Zagrebu. U vrijeme rata slu?io je u hrvatskoj vojsci. Diplomirao je 1952. godine, i nakon diplomiranja zaposlio se u poduze?u Geoistra?ivanjau Zagrebu. Radio je na hidroprojektima (brane) u Hrvatskoj i inozemstvu (Sirija, Francuska i Austrija). Izbjegao je 1961. god. iz Jugoslavije s obitelji u Salzburg (Austrija), odakle je 1964. emigrirao u Kanadu. U po?etku je bio zaposlen kod ?HG Acres & Co? u Niagara Falls, Ontario. Od 1966. do 1983. radio je za hidroenergetsku komisiju Ontarija kao vi?i in?enjer. Sudjelovao je u radu na nekoliko velikih projekata, me?u kojima je Pickering i Bruce nuklearne proizvodne stanice. 

Z. Eiler je tako?er bio ?lan hrvatsko-kanadske poslovne i stru?ne udruge (?Croatian-Canadian Business and Professional Association?) i Hrvatske katoli?ke ?upe ?Na?e Gospe Kraljice Hrvata? u Torontu. Aktivno se uklju?uje u promicanju hrvatskog folklora, i sudjeluje u osnivanju Hrvatsko-kanadskog folklornog saveza (HKFS). Bio je dopredsjednik Saveza u 1977./78. godine, kada je bio jedan od klju?nih ljudi u izdavanju priru?nika Hrvatskih narodnih plesova (?Handbook of Croatian Folk Dances?). Bio je jedan od osniva?a paviljona ?Dubrovnik? u sklopu izlo?bâ ?Karavana naroda? (?Caravan of Nations?) u Torontu. Doprinio je tako?er veoma mnogo u promicanju hrvatskog radijskog programa u Torontu. Gosp. Zdenko Eiler je umro u Torontu 26. o?ujka 1988. godine.

 

 

Ilija Vranje?i?? Eli Vranesic (Ilac, Il?ek)(1926. ? 2004.) je godinu dana nakon ro?enja u Metliki s roditeljima doselio u Zagreb. Nakon osnovne ?kole i gimnazije upisao se na Likovnu akademiju. Roditelji nisu ba? bili presretni njegovim izborom; otac mu je rekao: ?Sine moj, pa ti ?e? biti gladan?. Ilac je ipak stekao titulu akademskog slikara (1950.). Kao srednjo?kolac i student bavio se fotografijom i folklorom. Bio je jedan od osniva?a (zamjenik umjetni?kog direktora) folklornog ansambla ?Lado?. Upravo je prilikom gostovanja ?Lada? u Trstu 1951. godine spontano odlu?io, zajedno s jo? osmero ?lanova grupe, ostati u inozemstvu. Prema njegovu iskazu, to je bilo iz politi?kih razloga. Ubrzo se na?ao u Kanadi. Njegov su put u Kanadu ubrzo slijedili brat i sestra.U Kanadi je uz pomo? obiteljskog prijatelja dobio posao u fotografskoj radnji, pa i otvorio vlastiti fotografski studio u mjestu Niagara Falls. Kasnije se upisao na Likovnu akademiju u Torontu. S diplomom Sveu?ili?ta u Torontu odmah je dobio posao umjetni?kog direktora u novoosnovanoj kanadskoj podru?nici velike multinacionalne korporacije ?W. R. Grace?, gdje je radio uglavnom na grafi?kim projektima tvrtke sve do umirovljenja. U Torontu je osnovao folklornu grupu ?Croatia? i podu?avao hrvatske pjesme i plesove. Umjetni?kim slikanjem za vlastito zadovoljstvo po?eo se znatnije baviti tek nakon umirovljenja. Posebno ga je zanimala nova tehnika slikanja ra?unalom. Slike napravljene tom tehnikom predo?io je i na tri izlo?be u Hrvatskoj. Bio je ?lan Dru?tva hrvatskih likovnih umjetnika. Gosp. Vranje?i? se uklju?io s folklornim sastavom ?Croatia? Toronto, od prvih dana osnivanja HKFS u njegov rad. Obavljao je u upravi saveza klju?ne du?nosti, a bio je tako?er i instruktor na seminarima hrvatskih plesova i tamburice, ?to je vidljivo u prilozima u ovoj knjizi (zapisnici, liste upravnih odbora?). 

NikolaVrdoljak(Nikica) ro?en je 8. svibnja 1933. godine u Grabovcu, Imotski. Prvih 17 godina ?ivio je u Beogradu, zatim 5 godina u Zemunu, 12 godina u Zagrebu, 2 godine u Splitu, 7 godina u Imotskom, a zatim 4 godine u Frankfurtu odakle je doselio u Kanadu, uToronto 1968. godine gdje je ostao do konca ?ivota. Radni vijek od Zagreba do Toronta proveo je u zubarskoj struci. U folkloru je postao aktivan u Zagrebu u ansamblu ?Jo?a Vlahovi??, i ?Bo?idar Ad?ija?. Poslije dolaska u Toronto osnovao je folklorni sastav ?Zrinski-Frankopan?, na ?elu kojega je bio do konca ?ivota. ?Zrinski-Frankopan? je nastupao na mnogim velikim priredbama u Kanadi i USA kao: 1976. godine otvaranje olimpijskih igara u Montrealu, na priredbi proslave 200. godi?njice neovisnosti Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava u Bijeloj ku?i. Predstavaljao je Ontario na multikulturalnom festivalu u Ottawi, a 1985. predstavlja Kanadu na Prvom svjetskom (folkornom) festivalu u Münchenu kao i na mnogim drugim priredbama u Torontu, Ontariju i Kanadi. Nikola je jedan od osniva?a Hrvatsko-kanadskog folklornog saveza, 1973. godine. (Pogledati kopije prilo?enih zapisnika). Obavljao je klju?ne du?nosti u Hrvatsko-kanadskom folklornom savezu kroz sve godine do kraja ?ivota, 2. velja?e 2013. godine. Folklorna skupina ?Zrinski-Frankopan?  uz veliko mno?tvo naroda priredila je sve?ani ispra?aj pok. Nikole 9. velja?e iz crkve Na?e Gospe Kraljice Hrvatas Croatia st. za ?ije je ime posebno zaslu?an pok. Nikola. HKFS mu je odao i posebnu po?ast na pro?logodi?njem HKFF u Ottawi. O nemjerljivu doprinosu pok. Nikole, njegove supruge Jelene, k?eri Ivane-Seke i sina Nik?e, hrvatskom folkloru i ?irenju hrvatske kulture u Kanadi, kao i velikom broju nagrada i priznanja koje su oni osobno primali i folklorni sastav ?Zrinski-Frankopan? kao i Hrvatsko-kanadski folklorni savez biti ?e potrebno op?irnije napisano u budu?oj monografiji HKFS.

 

 

Milan (Mi?o) Mandeki?ro?en je 10. sje?nja 1944 u Prizni, Hrvatska. Preminuo 10. listopada 2006. Gospodin Mandeki? bio je jedan od prvih predsjednika Hrvatskog folklornog saveza, kao i ?lan Upravnog odbora, a zajedno sa suprugom Milicom, jedan je od utemeljitelja Folklorne grupe ?Hrvatska.? Tako?er je bio jedan od aktivnih plesa?a folklora nekoliko godina. Za vrijeme ?Toronto Caravan? bio je mayor ?Dubrovnik? paviljona.U hrvatskoj zajednici dao je doprinos ne samo kroz folklor, nego i kao trener juniorskog nogometnog kluba ?Croatia Toronto.? Gospodin Mandeki? bio je tako?er izuzetno aktivan ?lan ??upe hrvatskih mu?enika,? kao i ?lan Crkvenog odbora.

Ivan Barkovi?ro?en 27. travnja 1956 u Dragani?ima, Hrvatska. Preminuo 23. listopada 2011.

Gospodin Barkovi? postao je ?lan ?HKK Dragani?i? 1987 godine, i od samog priklju?ivanja Klubu, bio je veoma aktivan ?lan, te obavljao funkciju blagajnika, ?lana Nadzornog odbora, te podpredsjednika Kluba, dugi niz godina sve do smrti.

 Dragani?? je bio duboko ispisan u svakoj njegovoj rje?i i djelu. Njegovim preranim odlaskom, Klub je ostao bez izuzetno vrijednog ?lana.

Ivan je tako?er bio dugogodi?nji ?lan Upravnog odbora Hrvatskog folklornog saveza, i nikad nije ?alio truda ni vremena za napredak folklora.

 

Za ostale kojih su imena i zasluge trebale biti ovdje spomenute jednostavno nismo mogli dobiti na vrijeme informacije, pa se ispri?avamo njihovim obiteljima, rodbini, prijateljima i ?lanovima njihovih sastava u kojima su djelovali.

bottom of page